出版社：Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education
摘要：Svjedoci smo pokušaja provođenja kurikularne reforme u Hrvatskoj, kao i prijedloga škole za život. Nakana ovoga rada nije analizirati kurikularnu reformu, ali je važno spomenuti kako je kurikularna reforma u okviru opće obrazovne grupe predmeta zadržala predmete etika i vjeronauk. Nažalost, neki predmeti poput povijesti, biologije ili kemije dugoročno bi mogli izgubiti satnicu. Razlog zašto se ovo spominje je jednostavan. Moglo bi se dogoditi, a što nikako ne bi bilo dobro, da unutar nastavničkog korpusa dođe do obezvrjeđivanja pojedinih predmeta i netrpeljivosti među kolegama. Kad pogledamo izjave pojedinih političara33 o pojedinim predmetima (o njihovoj važnosti ili nevažnosti) o statusu profesora i sl. vidimo koliko je u Hrvatskoj potrebno uvijek iznova naglašavati kako cjelovitog, zaokruženog, zrelog pojedinca ne čini briljantnost u STEM području, niti izvrsnost u prirodnim znanostima i sl. nego taj isti pojedinac mora težiti izvrsnosti i zaokruženosti i u kulturnom, etičkom, moralnom i bilo kojem drugom smislu koji čini neki od kotačića u zaokruženosti osobe. Bilo koji kurikularni proces, škola za život ili nešto slično, koji bi isključivali neki od segmenata u procesu odgoja i obrazovanja u smislu cjelovitosti ljudske osobe dugoročno bi mogli samo štetiti društvu na svim razinama.
