摘要：Rad problematizira zastupljenost, funkcionalnost i posebnost hrvatsko-ćirilične (bosanične) pismenosti u Slavoniji — od prvih srednjovjekovnih posvjedočenih i sekundarno očuvanih grafema i grafita (Martin, Subocka, Brodski Drenovac) u Slavoniji do cjelovitih katekizama (Kratka azbukvica i kratak kerstjanski katoličanski nauk, 1696.), rječnika (Dikcionar fra Matije Jakobovića, 1710.) i pisama (Nikola Ogramić Požežanin, 1698.) XVII. i XVIII. stoljeća, u takozvanom trećem razdoblju hrvatske jezične povijesti. Propituje se i opravdanost naziva bosančica slavonskoga tipa pregledom grafomorfoloških i ortografskih osobitosti bosanične grafije.
关键词：Slavonija; ćirilica; Kratka azbukvica i kratak kerstjanski katoličanski nauk (1696.); Dikcionar fra Matije Jakobovića (1710.); pismo...
