出版社：Hrvatski pedagoško-književni zbor i Filozofski fakultet u Spltu
摘要：Školsko ispitivanje znanja je postupak u kojemu se pitanjima od učenika potražuju odgovori. U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost učenikova odgovora jedinicama ordinalne ili redosljedne skale kakvu predstavljaju školske ocjene, te se tako posredno mjere njegova znanja. U mjerenju učeničkih znanja djeluju i faktori koji dovode do nedovoljne objektivnosti ocjenjivanja znanja. Ti se faktori mogu razvrstati na faktore koji sudjeluju pri oblikovanju učeničkih odgovora na ispitu, faktore koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu i faktore koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja. Jedan od faktora koji utječe na nezadovoljavajuću metrijsku vrijednost ocjena, a koji ovisi o nastavniku kao mjernom instrumentu je osobna jednadžba nastavnika. Osobna jednadžba sastoji se u nastavnikovoj tendenciji da neopravdano spušta ili podiže kriterij procjenjivanja učeničkih znanja. Budući da se vrlo malo istraživanja u nas bavilo osobnom jednadžbom nastavnika, u ovom radu prikazujemo rezultate istraživanja u kojemu smo ispitivali odnos nastavničke osobne jednadžbe te nekih osobina ličnosti i stavova nastavnika prema ocjenjivanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 145 predmetnih nastavnika iz četiri gimnazije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ispitanici su ispunili nekoliko upitnika: Goldbergov upitnik za mjerenje pet-faktorskog modela ličnosti (Goldberg, 1999.), Skalu eksternalnog lokusa kontrole (Bezinović, 1988.), Skalu samoaktualizacije (Šimić Šašić, 2001.) i Skalu nastavničkih stavova, osjećaja i očekivanja pri procjenjivanju znanja (Sorić i Šimić Šašić, 2004.). Rezultati su pokazali različite kompozite prediktorskih varijabli (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost, intelekt, lokus kontrole, otvorenost prema drugima, samostalnost, realističnost i optimizam) za kriterijske varijable Nesigurnost u ocjenjivanju, Podcjenjivanje-negativan stav prema znanju, Pozitivne osjećaje vezane uz ocjenjivanje, Precjenjivanje-pozitivne stavove prema znanju, Visoki kriterij i Pozitivne stavove prema ocjenjivanju. Iz njih proizlazi da se nastavnički stavovi prema znanju i ocjenjivanju, kao i osjećaji koje pri tome doživljavaju, u određenoj mjeri mogu objasniti osobinama ličnosti.
