摘要：Razvoj tehnologija, posebno informacijsko komunikacijskih tehnologija i navigacijskih tehnologija, otvorio je mogućnost skupljanja prostornih podataka svima zainteresiranima. Taj trend doveo je do nove paradigme u vidu dobrovoljnih geoinformacija. Brzina skupljanja, ali i količina tih podataka predstavlja veliki potencijal njihovog korištenja. S druge pak strane nameće se pitanje kvalitete tako skupljenih podataka. U pravilu njih skupljaju dobrovoljci koji nemaju nikakvu formalnu naobrazbu u skupljanju prostornih podataka. To nameće potrebu za ispitivanjem kvalitete kao i za uspostavom odgovarajućih standarda za njihovo skupljanje i upotrebu. U ovom radu daje se prikaz fenomena dobrovoljnih geoinformacija, njihova definicija, povezanost s infrastrukturom prostornih podataka te mogućnosti njihove upotrebe. Prikazani su različiti primjeri skupljanja i upotrebe primjenom različitih aplikacija u Hrvatskoj. Također obavljena je analiza njihove potpunosti na primjeru OpenStreetMapa. Rezultati istraživanja ukazuju kako potpunost dobrovoljnih geoinformacija ovisi prije svega o interesu onih koji ih skupljaju i upotrebljavaju. Podaci OpenStreetMapa su sadržajno potpuniji u urbanim područjima i u obalnom području, dok to nije slučaj u prigradskim i ruralnim sredinama. Sveopći trend skupljanja i sve veća količina dobrovoljnih geoinformacija u određenoj mjeri već čine alternativu službenim bazama prostornih podataka. Kroz odgovarajuću standardizaciju ti podaci mogu poslužiti i kao dobar izvor za njihovo ažuriranje i održavanje.
