摘要：Gray (1987) je u teoriji osjetljivosti na potkrepljenja opisao tri hipotetska biološka sustava u mozgu, za koje je pretpostavio kako predstavljaju podlogu stabilnih obrazaca u doživljavanju i ponašanju. Među njima su najviše istraživani bihevioralni inhibicijski (BIS) i aktivacijski sustav (BAS) te su utvrđene relativno stabilne veze s dvjema dimenzijama ličnosti – neuroticizmom i ekstraverzijom. Skale Bihevioralnoga inhibicijskog i aktivacijskog sustava Carvera i Whitea (1994) predstavljaju jedan od najčešće korištenih instrumenata za operacionalizaciju ovih konstrukata. BIS/BAS upitnik sadržava skalu osjetljivosti BIS-a, kojom se ispituju reakcije na pojavu ili anticipaciju kazne, odnosno averzivnog iskustva. Osjetljivost BAS-a operacionalizirana je pomoću tri podskale, koje zahvaćaju tri konceptualno različita, ali međusobno povezana konstrukta: BAS – Nagon, kojom se mjeri ustrajnost u ostvarivanju poželjnih ciljeva; BAS – Traženje zabave, koja se odnosi na želju za novim nagrađujućim iskustvima i spremnost osobe da se uključi u potencijalno nagrađujuću situaciju te BAS – Osjetljivost na nagradu, koja ispituje pozitivne reakcije na pojavu ili anticipaciju nagrade. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati mogu li se na temelju mjera osjetljivosti bihevioralnoga inhibicijskog i aktivacijskog sustava predviđati individualne razlike u osobinama ličnosti. U ovom su radu analizirani podatci 284 studentice, koje su ispunile prevedenu i adaptiranu verziju BIS/BAS skala te upitnik temeljen na petofaktorskom modelu ličnosti, IPIP-50. Eksploratornom je faktorskom analizom utvrđeno kako je faktorska struktura hrvatske verzije BIS/BAS skala usporediva s originalnim instrumentom. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da je BIS značajan prediktor emocionalne nestabilnosti, dok BAS podskale pokazuju različite obrasce povezanosti s ispitanim osobinama ličnosti, što upućuje na važnost operacionalizacije BAS-a kao višedimenzionalnog konstrukta.
关键词：bihevioralni inhibicijski i aktivacijski sustav; osobine ličnosti
