出版社：Faculty of Law, University of Zagreb, Department of Social Work
摘要：Implementacija suvremenih pristupa koji teže deinstitucionalizaciji tradicionalnih psihijatrijskih usluga otežana je nepovoljnim stavovima zajednice prema osobama s mentalnim poteškoćama. Stigma je jedan od najvažnijih čimbenika koji odgađaju traženje pomoći te negativno utječu na kvalitetu života osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja. Provedeno je istraživanje s ciljem opisivanja stavova prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja te utvrđivanjem njihova odnosa sa sociodemografskim varijablama, informiranošću te osobnim iskustvom s poteškoćama mentalnog zdravlja. Sudjelovalo je 108 sudionika u dobi od 21 do 59 godina (71% ženskih, 64,5% više i visoke stručne spreme). U online obliku primijenjena je Skala stavova zajednice prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja (CAMI) (Taylor i Dear, 1981.) te anketni upitnik sastavljen za potrebe istraživanja. Sudionici imaju uglavnom blagonaklone stavove na svim dimenzijama skale. Viša samoprocjena informiranosti vodi povoljnijim stavovima na autoritarnosti, a mlađa dob manjem socijalnom ograničavanju. Sudionici sa SSS-om imaju negativnije stavove na dimenzijama autoritarnosti i benevolentnosti od sudionika s VSS-om. Nema značajnih razlika u stavovima s obzirom na iskustvo s traženjem podrške za mentalno zdravlje, no na dimenziji autoritarnosti značajan je interakcijski efekt informiranosti i traženja podrške. Rezultati ukazuju na važnost daljnjeg istraživanja odnosa stavova s traženjem podrške za mentalno zdravlje te razinom informiranosti o pitanjima zaštite mentalnog zdravlja.
