摘要：Interakcija formalnih (zakona, propisa) i neformalnih institucija (kulture, tradicije, normi ponašanja) bila je inicijalno podcijenjena u nedavnoj ekonomskoj, političkoj i društvenoj transformaciji središnje i istočne Europe. To je ponajviše rezultiralo univerzalnim pristupom koji je zanemario neopipljivo nasljeđe i stoga nije mogao predvidjeti ni primjereno analizirati divergenciju razvoja zemalja niti evoluciju njihovih poslovnih sustava. Prevladavajuća kultura nacije prepoznata je kao vrlo utjecajan faktor institucionalne promjene. Imajući u vidu da je povoljno poslovno okruženje ključno za ekonomski napredak, “institucionalna ljepljivost” kulture s jedne strane, a zakona i propisa koji se odnose na poslovanje s druge temeljito je istražena i zatim dovedena u vezu s ukupnom kvalitetom poslovnog okruženja i razinom gospodarskog razvoja. Zaključuje se da se povoljno poslovno okruženje nalazi u društvima koje karakterizira manja hijerarhijska distanca, snažan individualizam, nesklonost izbjegavanju nesigurnosti te naglašena otvorenost i zadovoljstvo stanovnika. No, brojne tranzicijske zemlje uglavnom se odlikuju suprotnim karakteristikama. Stoga konačni nalazi naglašavaju manju vjerojatnost uspjeha institucionalnog “uvoza” iz zapadnoeuropskih u istočnoeuropska društva.
