摘要：Mikro- i makroarheobotaničke analize odabranih kasnoavarodobnih grobova s arheološkog nalazišta Nuštar provedene su kako bi se otkrila interakcija između pogrebnih običaja i biljaka kasnoavarodobnog (710.–810.) stanovništva u istočnoj Hrvatskoj (hrvatskom Podunavlju). Tijekom istraživanja iz grobova je prikupljeno 108 uzoraka tla i sedimenta; zbog velike količine zemlje uzorci su prikupljani s različitih dubina i položaja unutar zapuna. Osim toga, prikupljeno je i nešto malo manje od 100 cijelih posuda sa sadržajem. Dvadeset uzoraka iz zapuna grobova za makroarheobotaničke analize, kao i deset uzoraka zemlje iz posuda za mikroarheobotaničke analize izabrano je prema “razlikovnom ključu” (uzorci iz svih spolnih i dobnih skupina, te različitih tipova ukopa). Nijedan od uzoraka nije sadržavao velike količine sjemena ili ostataka plodova; općenito ih se sve može obilježiti kao loše arheobotaničke cjeline. Identificirani biljni makroostaci odnose se na šest različitih žitarica i tri različite vrste korova. Žitarice čine 67,31% ukupnog uzorka, korov čini 12,50%, a preostalih 15,38% hranu. Fitolitske analize pokazale su prisutnost fitolita povezanih sa žitaricama, ali većina uzoraka smatra se sterilnim. Na osnovi mikro- i makroarheobotaničkih istraživanja odabranih grobova kasnoavarodobnog groblja možemo pretpostaviti da upotreba biljaka u pogrebnim običajima na arheološkom nalazištu Nuštar nije igrala značajnu ulogu. U svjetlu prethodno proučavanih kasnoavarodobnih naselja i groblja u zemljopisnom okruženju (Karpatska kotlina i srednje Podunavlje) čini nam se da su u slučaju obrednog i grobnog konteksta proizvodi životinjskog podrijetla možda imali važniju ulogu.
