摘要：Nizvodno otplavljivanje (drift) bentoskih makrobeskralježnjaka i supstrata je važan mehanizam (pre)raspodjele energetskih izvora i građevnih elemenata staništa u lotičkim ekosustavima. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti sezonske trendove drifta i bentosa na barijerama i u ujezerenjima na maloj prostornoj skali unutar krškog baražnog hidrosustava Plitvičkih jezera. Uzorkovanje makrobeskralježnjaka i usitnjene organske/anorganske tvari u driftu i bentosu provedeno je sezonski između studenog 2006. i srpnja 2007. na četiri postaje, koje su predstavljale dva tipa staništa: barijere (B; staništa s brzom strujom vode) i ujezerenja (P; staništa sa sporom strujom vode). Tijekom cijelog razdoblja istraživanja, ukupna brojnost makrozoobentosa i količina organskih/anorganskih tvari u driftu bile su značajno više na barijerama nego ujezerenjima. U bentosu je takva razlika među tipovima staništa opažena samo s obzirom na količinu mahovina. S obzirom na sezonske razlike, u bentosu nisu opažene značajnije trendovi, dok su u driftu u jesen i zimu nađene značajno veće količine organske i anorganske tvari i organizama nego u preostale dvije sezone, ali takav je trend opažen samo na barijerama. Brojnost organizama u bentosu i driftu uvelike je slijedila trendove količina usitnjene organske i anorganske tvari, osobito mahovina. U oba tipa staništa, taksonomski sastav drifta uglavnom je odražavao sastav bentosa. Međutim, u driftu su pronađeni organizmi koji nisu bili zastupljeni u bentosu i obrnuto. Ukupno tijekom istraživanja nađene su 63 svojte u uzorcima bentosa i drifta – od toga je 5 svojti nađeno samo u ujezerenjima, 38 samo na barijerama, a 20 svojti na oba tipa staništa. Najdominantniji i u bentosu i u driftu bili su Oligochaeta, rašljoticalac Alona spp., Copepoda te ličinke kornjaša Riolus spp. i dvokrilaca Simulium spp. Većina njih pripada mobilnim, epifitskim i/ili intersticijskim detritivorima, za koje pretpostavljamo da na našim postajama istraživanja dolaze na podvodnoj vegetaciji (tj. mahovini), plutajućim listovima i/ili u samom supstratu, dok za predstavnike Cladocera i Copepoda smatramo da potječu iz uzvodnog jezera. Opažene sezonske trendove u taksonomskom sastavu drifta i bentosa (npr. povećanje brojnosti Cladocera u ljeto i jesen; smanjenje brojnosti/odsutnost Ephemeroptera u proljeće i zimu) objašnjavamo kao posljedicu sezonskih razlika u izvorima hrane i životnim ciklusima pojedinih svojti. Naši rezultati ukazuju da u sedrotvornom sustavu Plitvičkih jezera: a) drift ima vrlo važnu ulogu u održavanju strukture i stabilnosti bentosa na različitim tipovima staništa (na barijerama i u ujezerenjima); b) sedrene barijere su vrlo dinamična staništa, u kojima je snažno izraženo sezonsko otplavljivanje bentoskih organizama i usitnjene organske/anorganske tvari, a osobito mahovina kojima se može pripisati vrlo važna uloga prijenosnika pri nizvodnom transportu tvari i organizama; c) na brojnost makrozoobentosa i količinu organskih/anorganskih tvari u driftu, izuzev brzine strujanja vode i sezonskih razlika u jezerskom utjecaju (tj. jezerskom protoku i životnim zajednicama), u velikoj mjeri utječu i inicijalni sastav i raspodjela čestica/organizama u bentosu te ekološko-etološke osobitosti pojedinih skupina organizama.
关键词：sedrene barijere; ujezerenja; mahovina; drift; makrofauna bentosa; Plitvička jezera
