摘要:S obzirom na to da je istorijska frazeologija i danas relativno zapostavljena oblast ugermanističkoj lingvistici, mnoge specifičnosti koje se registruju kod jednog broja frazeologizama, akoje se mogu definisati kao refleksi minulih epoha u razvoju nemačkog jezika, neopravdano ostaju namargini interesovanja frazeologa, ali i istoričara jezika i iz sinhronijske frazeološke vizure se veomačesto i neopravdano identifikuju sa frazeološkom idiosinkrazijom. Za detaljan i egzaktan opis danasarhaičnih struktura unutar nemačkog frazeoleksikona neophodan je interdisciplinarni i integrativnipristup, kao i sinteza saznanja iz istorije jezika i frazeologije. Ovakav pristup je utoliko značajniji, akose na umu ima činjenica da frazeologizmi u savremenom nemačkom jeziku mogu pokazivati veomaheterogene pojavne oblike formalne recesivnosti na svim jezičkim nivoima (fonetskom,morfonološkom, morfološkom, sintaksičkom i komponentskom), od kojih su neki izuzetno retki, dokdrugi pokazuju serijski karakter. Ako se navedenoj konstataciji doda i činjenica da refleksi minulihepoha danas mogu da pokazuju visok afinitet za pojedine frazeološke supklase, da budu supklasnoaspecifični ili, pak, potpuno isključeni kod pojedinih supklasa, problem sagledavanja i opisa „formalnoistorijskog“ u današnjem nemačkom frazeoleksikonu više je nego kompleksan. Ovo se posebno odnosina veoma retke forme dijahronijske sintaksičke recesivnosti, među koje spada i danas zastarelavalentnost glagola kao frazeološke komponente, i to posebno s obzirom na to što je i sintaksa starijihperioda u isotirji nemačkog jezika tradicionalno bila zapostavljena i ostajala u senci proučavanjaistorijske fonetike i morfologije