出版社：Catholic Faculty of Theology, University of Zagreb
摘要：Polazeći od slobode kao temeljne vrijednosti suvremenog društva najprije se donosi prikaz glavnih filozofskih rasprava o slobodi: kompatibilizam i inkompatibilizam. Pokazuje se da mnogi antagonizmi između različitih pozicija postoje zbog različitog shvaćanja pojmova slobode i determinizma. Osobita se pažnja posvećuje suvremenoj tendenciji determinizma koji počiva na rezultatima istraživanja ljudskoga mozga. Potom se skreće pažnja na novovjekovno razdvajanje slobode i norme te unutarnje i vanjske slobode, a što dovodi do apstraktnoga poimanja slobode u liberalizmu prosvjetiteljstva sa zahtjevom odvajanja slobode od bilo kakve uvjetovanosti, prije svega od strane države ili Crkve. Budući da je konkretna sloboda po svojoj biti moralna sloboda koja se ostvaruje u slobodnom činu moralne odluke i odgovornosti, rad se bavi i Kantovim razumijevanjem slobode, osobito pod vidom postizanja osobne sreće. Pritom će se pokazati da se vlastita sreća ne može učiniti temeljnom odrednicom volje jer se to protivi principu moralnosti. U nastavku se, u svjetlu prethodnih razmatranja, pokazuju posljedice čovjekova zahtjeva za slobodom i autonomijom u današnjem društvu i kulturi, osobito u odnosu prema kršćanskom razumijevanju slobode. Pritom se kao povodom koristimo govorom Benedikta XVI. održanom sudionicima opće skupštine Papinskog vijeća za kulturu dana 7. ožujka 2008. godine sa zaključkom da u govoru postavljena dijagnoza nije razlog za pesimizam, nego prilika za novo samopromišljanje kršćanstva.
关键词：determinizam; sloboda i norma; Kant; sekularizacija; kršćanska praksa.
