摘要：Ključna tema ovog rada zapravo je na kojim osnovama počiva sociologija matematike, odnosno može li uopće postojati znanstvena disciplina koju bismo mogli nazvati sociologijom matematike. Kao što ćemo vidjeti, u diskursu o predmetu ove discipline prepliću se metafizička razmišljanja, povijesne interpretacije, razni teorijski okviri. Za osporavatelje takve discipline matematika je neovisna o društvenim fenomenima, osobnim preferencijama i ciljevima. Zastupnici sociologije matematike kao znanstvene discipline, prihvaćanjem tvrdnje da je matematika kulturna tvorevina poput jezika i pisma, odbacuju tezu da postoji jedna apsolutna matematika koja vrijedi u svim kulturama. Matematika je za njih samo jedan od mogućih okvira koji smo stvorili kako bismo sistematizirali i svladali vrlo složen svijet. Osim toga, stvaranjem okvira mi se ograničavamo na određen tip razmišljanja, pa možemo reći da ti okviri imaju prisiljavajući karakter jer se svako odstupanje od tih okvira čini nelogičnim, iracionalnim postupkom. Također se u radu problematizira o smislu broja, konzistentnosti logike i pregovaračkom karakteru matematike s posebnim naglaskom na teze Davida Bloora i njegov "strogi program".
关键词：sociologija matematike; alternativna matematika; "strogi program" u sociologiji; realizam; matematički platonizam; sociologija znanja
