摘要：Enigma grčkog spisatelja Homera, napoznatijeg po epskim spjevovima Ilijadi i Odiseji koji su mu pripisani, predmetom je rasprave već stoljećima. Mitski i polumitski događaji koji su opisani u njegovim epovima – opsada grada Troje te opasni povratak kući poslije njezina osvajanja – smješteni su u kasno brončano doba, a mlada su ih grčka djeca „slušala na majčinim koljenima stoljećima prije nego što su bili zapisani“ (Aydon, 2012:69). Od prve polovice 18. stoljeća pa do danas pitanje utemeljenosti Homerovih priča na povijesnim događajima potaknulo je lavinu znanstvenih istraživanja. Svoj vrhunac ta je potraga dosegnula tijekom spektakularnog arheološkog iskapanja Troje između 1871. – 1873. godine kojega je pokrenuo njemački arheologamater Heinrich Schliemann. Njegov pronalazak trojanskih gradskih zidina, a kasnije i ostataka grada Mikene dao je dodatnu vjerodostojnost tvrdnjama u korist postojanja Trojanskoga rata. Daljna istraživanja 80-tih godina dvadesetog stoljeća na humcima pored Troje na svjetlo su donijela nove dokaze u korist te teze. Unatoč tome, u oku znanstvene zajednice, Trojanski rat i danas se nalazi na granici književnosti i povijesti, mita i arheologije.
