摘要：Skulptura Bogorodice Navještenja (Arheološki muzej Istre, Pula) nekoliko je puta objavljena u stručnoj literaturi. Gnirs je smatra djelom majstora iz radionice Giovannija Buona. V. Ekl je također smatra proizvodom venecijanskog kiparstva i datira u početak XVI. stoljeća. R. Ivančević je povezuje s dalmatinskim kiparima Jurjem Dalmatincem i Nikolom Firentincem. Nedavno je na vidjelo izašao i drugi lik grupe, te je to prilika da se još jednom postavi atribucjia pulskog Navještenja. Brojne analogije govore da kipove Anđela i Bogorodice treba vezati uz venecijansku ranorenesansnu skulpturu. Unutar tog kompleksa postoje i djela s tolikim sličnostima da je moguće postaviti izravnu atribuciju. Grupa Navještenja iz Pule nastala je u radionici Pietra Lombarda, uz Antonia Rizza vodeće ličnosti venecijanskog ranorenesansnog kiparstva. Kip Bogorodice uspoređen je ponajprije sa skulpturom iste teme iz crkve S. Giobbe u Veneciji, djelom Pietra Lombarda, te dvije skulpture imaju identičan stav i vrlo slične sisteme draperije. Za usporedbu oblikovanja pojedinosti poslužila je Pietrova skulptura Justicije sa spomenika Malipiero u SS. Giovanni e Paolo. Rez očiju i usta, stereometrijsko oblikovanje lica pa i tehnika obrade površine vrlo su srodni. Najviše sličnosti pokazuju ipak kip Bogorodice i reljef Krista Uskrsnuća u Scuola di Giovani Evangelista, Krist potječe s demontiranog grobnog spomenika duždeva Barbarigo i tek nedavno pripisan Pietru Lombardu. Velika sličnost Krista i Bogorodice iz Pule omogućuje da se predloži i datiranje obje skulpture u isto vrijeme, u posljednju deceniju XV. stoljeća. Bez većih problema unutar opusa Pietra Lombarda mogu se naći stilske paralele i za skulpturu Anđela Navještenja. Razlika u oblikovanju draperije u odnosu na Bogorodicu i ponešto grubjle oblikovano lice pretpostavljaju veći udio suradnika. Pojedini detalji oblikovanja lica Anđela javljaju se na kipovima kipara i graditelja Giovannija Buore, koji je višekratno surađivao s Pietrom Lombardom i uvelike slijedio njegov stil. Ne postoje podaci o tome kako su kipovi Navještenja dospjeli u Pulu. Zbog toga je naznaćena mogućnost da kipovi iz Pule predstavljaju zapravo Navještenje s groba Barbarigo te da su dospjeli u Pulu nakon njegova demontiranja 1808. godine.
