摘要：Karta Stjepana Glavača iz 1673. godine vrijedan je i jedinstven primjerak hrvatske kartografske baštine. Na njoj je ucrtana hrvatska milja kojoj nema traga na kartama izrađenima prije Glavačeve karte. Više autora spominje vrijednost duljine hrvatske milje, ali nisu suglasni s iznosom njezine vrijednosti. Za potrebe ovoga rada, pored kopije Glavačeve karte pribavljene su i istražene kopije karata Janeza Vajkarda Valvasora iz 1689., Giacoma Cantellija da Vignole iz 1690., Antuna Belavića iz 1739. i karta Kraljevinâ Dalmacije, Hrvatske i Slavonije… iz 1746. na kojima je, pored ostalih milja, ucrtana i hrvatska milja. S pomoću tih ucrtanih milja izračunan je odnos između hrvatske i njemačke milje, zatim talijanske i hrvatske milje te potom francuske i hrvatske milje. Pored tih odnosa, dan je i pregled odnosa hrvatske milje i nekih drugih milja. Utvrđeno je da je duljina hrvatske milje jednaka 1/10 duljine ekvatorskog stupnja. Duljina hrvatske milje za Zemljin radijus R = 6371 km iznosi 11 120 m, odnosno približno 11 km.
