出版社：Hrvatski pedagoško-književni zbor i Filozofski fakultet u Spltu
摘要：Glavni subjekti u nastavnom procesu su učenici i učitelji. Nastava predstavlja zajednički rad učenika i učitelja. Sve sastavnice nastavnog kurikuluma su jednako važne za ove subjekte. U novije vrijeme na te odnose bitno utječu digitalni mediji, a na njihove uloge i odnose značajan utjecaj imaju i školski ravnatelji. Cilj istraživanja je bio istražiti određena diskriminatorna kurikulumska područja s obzirom na procjenu njihove važnosti i potrebu revidiranja – kako je vide školski stručnjaci različitih profila. Uzorak čine 427 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Budući da ovo je istraživanje dio šireg projekta, za potrebe ovog rada iz izvornog upitnika od 33 varijable kurikulumskih područja konstruirane su 4 kompozitne varijable (potreba primjene suvremenih nastavnih strategija, potreba revidiranja nastavnog programa, potreba revidiranja ocjenjivanja i potreba primjene suvremenih medija u nastavi). Multivarijatnom diskriminacijskom metodom u boostrapped modelu dobivena je statistički značajna diskriminacijska funkcija tj. ukupnost kurikulumskih obilježja. Iz vrijednosti grupnih centroida evidentno je da su nastavnici strukovnih predmeta u srednjoj školi te stručni suradnici i ravnatelji osnovnih i srednjih škola, procijenili važnijima potrebe primjene suvremenih medija i nastavnih strategija kao i potrebe revidiranja nastavnog programa i ocjenjivanja od svojih kolega učitelja razredne i predmetne nastave te nastavnika općeobrazovnih predmeta u srednjoj školi. To se može objasniti rezultatima drugih istraživanja koji ukazuju na nezadovoljstvo nastavnika kurikulumima strukovnih predmeta u strukovnim školama.
关键词：digitalni mediji; kurikulum; net generacije; osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje; nastavnici
