出版社：Ekonomski institut Tuzla, JCEA Zagreb, DAEB, IEP Beograda, feam Bukurest
摘要：Cilj ovog rada je sistematizacija teorijskih dostignuća u analizi efekata ekonomskih integracija na vanjskotrgovinsku razmjenu zemalja učesnica integracije, te empirijska analiza efekata zone slobodne trgovine Bosne i Hercegovine sa članicama EFTA. Teorijski, ekonomska integracija odnosno liberalizacija trgovine ne mora rezultirati pozitivnim efektima. Pozitivne efekte može očekivati zemlja koja je konkurentski pripremljena za liberalizaciju. Bosna i Hercegovina kontinuirano povećava stepen liberalizacije trgovine (CEFTA, SSP, zona slobodne trgovine sa EFTA), kako bi se adekvatno konkurentski pripremila za članstvo u Evropskoj uniji, što joj je strateško opredjeljenje. Rezultati provedene analize u ovom radu pokazuju da obim trgovinske razmjene BiH kontinuirano raste i da se kontinuirano povećava pokrivenost uvoza izvozom, ali je to još uvijek nedovoljno, obzirom da je taj procenat u 2016. godini iznosio 58,3 %. Liberalizacijom trgovine BiH nastoji povećati izvoz, otvoriti prostor za plasman proizvoda za inostrana tržišta, ali je u slučaju zone slobodne trgovine sa EFTA ostvarila negativne efekte integracije. U prilog tome ide činjenica da 2 godine poslije stupanja na snagu liberalizacije trgovine sa EFTA nije ostvaren saldo trgovinske razmjene koji je bio u godini prije pristupanja. Ukupan suficit u razmjeni sa članicama EFTA se smanjio, što znači da je liberalizacija rezultirala većim uvozom iz EFTA u odnosu na izvoz. U razmjeni sa Švicarskom i Norveškom smanjen je suficit, a u razmjeni sa Lihtenštajnom i Islandom su ostvarena pozitivna kretanja (smanjen deficit u razmjeni sa Lihtenštajnom i povećan suficit u razmjeni sa Islandom).
