摘要：Uvod U svijetu se provode brojna istraživanja psiholoških profila vrhunskih sportaša. Naše je istraživanje usmjereno na proučavanje ličnosti alpinista, penjača. Alpinizam je vrlo specifična sportska disciplina. lako je teško raspravljati o natjecanju u klasičnom obliku kada je riječ o planinarenju, alpinizam ipak sve više poprima obilježja sporta. Pojavljuju se i nove mogućnosti natjecanja, no i dalje alpinizam ostaje sasvim specifična sportska disciplina. Jedna od glavnih karakteristika kojom se alpinizam razlikuje od ostalih sportova jest visoka razina stresa: ako netko pogriješi, riskira čak i vlastiti život. U posljednjem desetljeću provedeno je nekoliko istraživanja koja proučavaju psihološke profile i ličnost alpinista i sportskih penjača u Sloveniji. U posljednje tri godine istraživačka skupina na Fakultetu za sport Sveučilišta u Ljubljani provodi projekt u okviru koje istražuje motivaciju i osobine ličnosti sportaša koji se bave visoko rizičnim ili ekstremnim sportovima, što uključuje alpinizam, ekstremni kajak, ronjenje, skijaške skokove i slično. Materijali i metode U okviru našeg istraživanja proučavali smo osobine ličnosti na skupini od 40 slovenskih alpinistica (20) i alpinista (20) u dobi između 22 i 30 godina. Svi su članovi slovenskih alpinističkih klubova. Rezultati i rasprava Na osnovi aritmetičkih sredina vidljive su znatne razlike u većini osobina ličnosti među ispitanicima obiju grupa. Najveća je razlika dobivena u varijablama emocionalne labilnosti, razdražljivosti (iritabilnosti), maskulinosti, iskrenosti i depresivnosti. To potvrđuje općenito poznatu činjenicu da se u nekim osobinama ličnosti žene, pa i sportašice, razlikuju od muškaraca. Očekivali smo, međutim, da ce među alpinistima, budući da je alpinizam specifična sportska disciplina, te razlike biti manje ili da će čak nestati. To se, međutim, nije dogodilo. Utvrdili smo da su slovenske alpinistice istrajnije, indisponiranije, uznemirenije, da imaju više poteškoća u uspostavljanju socijalnih kontakata, da im je prag tolerancije na frustraciju nizak, da imaju općenito psihosomatskih poteškoća, da su manje samopouzdane, a više samokritične te da imaju snažniji osjećaj osamljenosti i inferiornosti u usporedbi s muškim kolegama. Duboko ukorijenjena i genetički uvjetovana uloga žene očigledno je snažno i neporecivo utjecala čak i na alpinistice. Za interpretaciju dobivenih rezultata treba uzeti u obzir da se relativno malobrojne žene i u Sloveniji i u svijetu aktivno bave alpinizmom, a osobito su malobrojne u vrhunskom sportu. Možda su tome razlog upravo razlike u osobinama ličnosti između alpinistica i alpinista koje smo utvrdili u našemu istraživanju. Poteškoća se javlja u usklađivanju uloge žene i alpinistice. Alpinistička karijera alpinistica je kraća od penjačke karijere alpinista budući da one prihvaćaju i ulogu žene i majke u svojim «najboljim sportskim godinama», a time onda, uglavnom, i završava njihova sportska karijera. Veći uzorak ispitanika, kao i usporedba rezultata alpinistica s kontrolnom skupinom ne-sportašica, vjerojatno bi dala nešto drugačije rezultate te osvijetlila problem i iz drugog kuta. Na temelju rezultata našeg istraživanja, međutim, može se zaključiti da je alpinizam tipična muška sportska disciplina u kojoj je ženama znatno teže postici uspjeh. Ostaje nam još puno učiti o uključenosti žena u ekstremne sportove. Osim što su žene alpinistice, one su i skijašice, skakačice padobranom, ekstremne kajakašice, bave se ronje- njem i sportskim penjanjem. Razumijevanje i analiza osobina ličnosti i ostalih psiholoških dimenzija žena koje se bave tim rizičnim oblicima sporta nedvojbeno će rezultirati višom kvalitetom izvedbe i boljim rezultatima, kao i podizanjem razine sigurnosti.
