摘要：U nastavi stranog jezika na dodiplomskim studijima na nefilološkim fakultetima u Hrvatskoj naglasak je na stručnom jeziku pojedinog znanstvenog područja, premda se poučavaju i elementi općeg jezika. Ovim se istraživanjem željelo utvrditi koliko studenti kineziologije poznaju stručno kineziološko nazivlje na engleskom jeziku, kao i to u kojoj su mjeri fundus tog svoga znanja tijekom nastave u fondu od 60 nastavnih sati (na trećoj godini studija na Kineziološkom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu) uspjeli proširiti. Dobiveni bi rezultati također trebali poslužiti kao smjernice za eventualne modifikacije programa nastave engleskog stručnog jezika. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi napredak koji studenti postižu u prevođenju stručnih kinezioloških pojmova s engleskoga na hrvatski jezik i ustanoviti postoje li razlike među spolovima u rezultatima testa. Mjerni je instrument bio sastavljen od 40 čestica (pojmova na engleskom jeziku). Prijevodi pojmova koje su načinili studenti ocijenjeni su na skali od 0 do ± 4. U obradi rezultata primijenjene su dvije temeljne analize. Za kondenzaciju rezultata studenata na česticama testa upotrijebljena je faktorska analiza pod komponentnim modelom s PB kriterijem ekstrakcije i varimaks rotacijom. Dobiveno je pet varimaks faktora sa 35% objašnjene varijance skupa čestica testa. Ovi su faktori poslužili u eksperimentalnom nacrtu u multivarijatnoj analizi varijance s ponavljajućim mjerenjem studenata i studentica (51 student i 43 studentice; ukupno 94). Analiza rezultata, provedena na temelju ekstrahiranih faktora, pokazala je značajne razlike samo između dva mjerenja (inicijalnog i finalnog između kojih je proteklo osam mjeseci) i to samo u nekim faktorima. Premda očekivane, nisu dobivene razlike među studentima prema spolu u sposobnosti prevođenja stručnih pojmova. Autorice smatraju kako se taj podatak može pripisati specificnostima ženske kineziološke populacije, ali i pozitivnim učincima motivacije muške kineziološke populacije za praćenje sportskih događanja na engleskom jeziku. Značajne razlike između dva mjerenja dobivene su na temelju prvog faktora, koji obuhvaća pojmove koji definiraju sport, kao i elemente sportskih igara. Ista je situacija i s drugim faktorom, koji okuplja pojmove što se tiču antropoloških dimenzija i psihomotoričkog statusa subjekata. Na trećem faktoru, definiranom kako pojmovima koji opisuju psihofizički i funkcionalni status sportaša, tako i onima koji se izravno odnose na pojedine sportove, nije dobivena značajna razlika među mjerenjima. To je objašnjeno popularnošću nekih sportova, posebice popularnošću hrvatskih sportskih zvijezda, koje su kineziološkoj studentskoj populaciji pomogle pri usvajanju novih stručnih pojmova. Nije dobivena razlika niti na temelju četvrtog faktora koji okuplja pojmove povezane sa skokovima u različitim sportovima. Peti faktor, međutim, kao i prva dva faktora, ukazuje na značajan pozitivan pomak u usvojenosti pojmova kod studenata (ali ne i studentica) između dva mjerenja. I u ovom slučaju radi se o pojmovima povezanim sa sportovima, ali onima koji se odvijaju na različitim plovilima ili vozilima. MANOVA s ponovljenim mjerenjem 39 čestica testa pokazala je značajne razlike između dva mjerenja, ali i razlike u interakciji spola i mjerenja. Najzanimljiviji je podatak kako je kod većine čestica zabilježena značajna razlika među mjerenjima, a samo u nekoliko slučajeva i razlika koja se može pripisati spolnim karakteristikama ili interakciji spola i mjerenja.
关键词：stručni pojmovi; kineziologija; prevođenje; engleski jezik; hrvatski jezik; spol; MANOVA ;ponavljajuće mjerenje
