摘要：Uvod U ostvarenju ciljeva tjelesne i zdravstvene kulture značajno mjesto pripada metodičkim organizacijskim oblicima rada. Primjena odgovarajućeg metodičkog organizacijskog oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području, posebice uz dopunsko vježbanje, doprinosi intenzifikaciji, racionalizaciji, optimalizaciji, humanizaciji i individualizaciji upravljanog procesa vježbanja. U radu se uspoređuju efektivna vremena vježbanja i fiziološka opterećenja u primjeni paralelno-izmjeničnog oblika rada sa i bez dopunskih vježbi, pri čemu se vodi računa o pripremljenosti učenika za zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada. Metode Istraživanje je provedeno u II. osnovnoj školi u Petrinji, u razdoblju od ožujka do lipnja 2002. godine na uzorku od 59 učenika i učenica prvih razreda, prosječne dobi sedam godina. U tome razdoblju svaki od tri razreda imao je 33 sata tjelesne i zdravstvene kulture (45 minuta). Od toga su studenti razredne nastave Visoke učiteljske škole iz Petrinje, u okviru svoje nastavne prakse, održali po 14 sati javnih predavanja u svakom razredu. Primijenjen je pedagoški eksperiment u kojemu su eksperimentalni faktori bili dopunsko vježbanje u paralelno-izmjeničnom obliku rada sa dvije nastavne teme (naskok i saskok sa švedskog sanduka i penjanje uz i niz švedske ljestve) te pripremljenost za zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada. Na početku je svaki razred imao dva sata organizirana u paralelno-izmjeničnom obliku rada, prvo bez dopunskog vježbanja (kontrolni sat), a potom s dopunskim vježbanjem (postranično kotrljanje dužinom dviju strunjača i 3 cučnja) – eksperimentalni sat. Varijable u istraživanju jesu efektivno vrijeme vježbanja u pojedinim dijelovima sata te frekvencija srca u mirovanju i sva- kih 5 minuta tijekom trajanja sata. Mjerenje efektivnog vremena rada i frekvencije srca obavljali su studenti i to tako da je svaki student bio zadužen za praćenje samo jednog učenika. Potom su učenici redovito pohabali nastavu tjelesne i zdravstvene kulture koju su držali njihove učiteljice i studenti Visoke učiteljske škole. Tijekom tog razdoblja učenici su se postupno privikavali na sve zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada. Na kraju eksperimenta opet su održana dva ista sata kao i na početku eksperimenta–prvo kontrolni sat bez dopunskog vježbanja, a potom i eksperimentalni sat s dopunskim vježbanjem. U oba sata je mjereno efektivno vrijeme rada svakog ucenika, kao i frekvencija srca svakih pet minuta. Rezultati su obrabeni metodama deskriptivne statistike te je ispitana značajnost razlika - t-testom za normalne distribucije ili U-testom za distribucije s odstupanjem od normalnosti, što je ustanovljeno Kologorov-Smirnovljevim testom. Korišten je programski paket Statistica 6.0. Rezultati i rasprava Ukupno efektivno vrijeme vježbanja ucenika prvih razreda osnovne škole, prema inicijalnom mjerenju, na satu tjelesne i zdravstvene kulture bez dopunskog vježbanja iznosi 10' 21'' ili 23% ukupnog sata, a na satu s dopunskim vježba- njem 13' 42'' ili 30,43%. Toj razlici najviše doprinosi razlika u vremenu vježbanja tijekom glavnog “A” dijela sata u kojemu je primijenjen metodočki organizacijski oblik rada s dopunskim vježbanjem. Postotak iskorištenosti glavnog “A” dijela, za koji se u literaturi pretpostavlja da bi trebao iznositi 18' ili 40% ukupnog trajanja sata, bez dopunskog vježbanja jest 15% ili 2' 42'', a s dopunskim vježbama 22,55% ili 4' 4''. Dopunsko vježbanje povećava iskorištenost glavnog “A” dijela sata za 7,55%, što se u konačnici odražava i na iskorištenost ukupnog dijela sata. I rezultati frekvencije srca, mjerene svakih 5 minuta, pokazuju značajne razlike u paralelno-izmjeničnom obliku rada s dopunskim vježbanjem. Značajne razlike efektivnog vremena vježbanja u “pripremnom” i glavnom “A” dijelu sata na satima tjelesne i zdravstvene kulture bez dopunskog vježbanja te u pripremnom i ukupnom vremenu sata na satima tjelesne i zdravstvene kulture s dopunskim vježbanjem uočavaju se poslije primjene eksperimentalnog faktora-tromjesečnog rada sa studentima Visoke učiteljske škole. Prosječna frekvencija srca na satima prije i poslije djelovanja eksperimentalnog faktora – tromjesečnog rada sa studentima tijekom metodičkih vježbi i privikavanja na zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada, za oblik bez dopunskog vježbanja iznosi prije eksperimentalnog faktora 132,48 otkucaja, a poslije 133,82 otkucaja, što nije statistički znacajna razlika. Za oblik rada s dopunskim vježbama prije tromjesečnog perioda prosječna frekvencija srca iznosila je 138,71 otkucaj, a poslije 158,61 otkucaja, što je statistički značajna razlika. Dopunsko vježbanje, pored mogućeg kompenzirajućeg, korigirajućeg, relaksirajućeg, utilitarnog i kombiniranog utjecaja, ima i važnu ulogu u intenzifikaciji procesa rada te povećanju efektivnog vremena vježbanja u glavnom “A” dijelu sata tjelesne i zdravstvene kulture, ali povećava i učinak cijelog sata. Fiziološko opterećenje procjenjuje se frekvencijom srca budući da intenzivnija razmjena tvari rezultira intenzivnijom aktivnošću srca i pluća. Značajna razlika frekvencije srca od tridesete minute (HR30 i dalje) pa do kraja sata rezultat je povećane razmjene tvari prouzročene dopunskim vježbanjem koje ne samo da smanjuje čekanje i povećava efektivno vrijeme vježbanja, nego povećava ukupno opterećenje na satu, pa i fiziološko opterećenje. Time se osigurava veći utjecaj na transformaciju antropološkog statusa djece. Ova razlika rezultira značajno većom prosječnom frekvencijom srca za cijeli sat tjelesne i zdravstvene kulture pa se može ustvrditi da dopunsko vježbanje, primijenjeno u glavnom “A” dijelu sata, značajno utječe na ukupno opterećenje i željenu transformaciju djeteta. Eksperimentalni faktor, tromjesečni rad sa studentima pripremio je učenike za zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada, što je rezultiralo povećanjem efektivnog vremena vježbanja. Dobiveni rezultat potvrđuje potrebu poštivanja principa sustavnosti i postupnosti u primjeni zahtjevnijih metodičkih organizacijskih oblika rada. Povećana frekvencija srca osobito nakon tromjesečne pripreme u obliku rada s dopunskim vježbama pokazuje da je za povećanje opterećenja na satu u zahtjevnijim metodičkim organizacijskim oblicima rada potrebna priprema, odnosno postupno uvođenje zahtjevnih oblika rada od frontalnoga ka grupnim. Zaključak Temeljem provedenog istraživanja može se zaključiti da se učinkovitost sata može znatno povećati primjenom zahtjevnijih metodičkih organizacijskih oblika rada, posebice onih s dopunskim vježbanjem. Povećanje razmjene tvari, prouzročeno dopunskim vježbanjem koje ne samo smanjuje “čekanje na red” povećavajući efektivno vrijeme vježbanja, već ujedno doprinosi ukupnom povećanju ukupnog, pa i fiziološkog, opterećenja na satu, osiguravajući veći utjecaj na transformaciju antropoloških obilježja učenika. Tromjesečni rad sa studentima Visoke učiteljske škole u Petrinji pripremio je učenike za zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada, što je uvjetovalo značajne pozitivne razlike u efektivnom vremenu vježbanja. Povećana frekvencija srca tijekom vježbanja, nakon tromjesečnog perioda, osobito u obliku rada s dopunskim vježbama, pokazuje da je za povećanje opterećenja na satu primjenom zahtjevnijih metodičkih organizacijskih oblika rada potrebna priprema.
