摘要：U predmetnom radu autor aktualizira problematiku naknade ratne štete kroz sustav osiguranja. Nije sporna društvena i gospodarska funkcija i značaj osiguranja. Slobodno se procjenjuje porast sklopljenih osiguranja u vremenu ispred nas promatrano sa stajališta interesa svih nositelja (vlasnika) imovine i njihove želje za djelotvornim sredstvom (načinom) koji će im osigurati nadomjestak za oštećenu ili uništenu imovinu uslijed ostvarenja izvanrednih dogadjaja. Ekonomsku osnovu funkcioniranja mnogih gospodarskih djelatnosti čini mogućnost disperzije štetnih posljedica ostvarenja određenih rizika na širi krug osoba (osiguranika). Provodi se to upravo sklapanjem ugovora o osiguranju. Brojni subjekti i unatoč sklopljenog imovinskog ili osobnog osiguranja zatekli su se u situaciji kada nisu mogli ostvariti ratom im prouzročenu štetu iako su očekivali da će je moći ostvariti s obzirom na ranije sklopljeno osiguranje. U predmetnom radu autor upoznaje s pojmom ratnih rizika, provodi njihovo razlikovanje prema političkim rizicima, izlaže o pokrivenosti ratnih rizika sustavom osiguranja, te o ratnim i političkim rizicima u sustavu Zakona o obveznim odnosima. Posebnu pažnju posvećuje pitanju naknade štete prouzročene izvan ratnih operacija primjenom oružanih sredstava i to štete nastale uslijed eskplozivnih sredstava, a što će nas sve zasigurno pratiti i jedno vrijeme nakon stvarnog prestanka vodjenja ratnih operacija.
