摘要：Platna bilanca predstavlja sumarni iskaz ekonomskih transakcija rezidenata neke ekonomije s ostatkom svijeta u određenom vremenskom razdoblju. Udio tzv. tercijarnog sektora (usluga) u strukturi brutto društvenog proizvoda i u međunarodnoj razmjeni usluga vrlo je visok (s trendom daljnjeg povećanja). Kako se glavnina deviznih prihoda po osnovi izvoza usluga generira s inozemnih tržišta, statističkom praćenju aktivnosti međunarodnog turizma se pridaje velik značaj. Pojam pozicije "turizam" u platnobilančnoj statistici je širok i obuhvaća sve oblike turističke potrošnje (osim "shoppinga", u kojem je glavni motiv kupovina roba i uglavnom je jednodnevnog karaktera). Stoga je širi od definicije turizma određene odjeljkom 55 (Hoteli i restorani) Nacionalne klasifikacije djelatnosti koje se drže mnogi ekonomisti u raspravama o turizmu. Svjesni važnosti statistike međunarodnog turizma, djelatnici HNB neprestano rade na unapređivanju platnobilančne statistike turizma. U tom sklopu do sada su se koristile tri metodologije: 1. metodologija zasnovana na otkupu i prodaji deviza, 2. "prijelazna" metodologija, 3. metodologija zasnovana na anketiranju na graničnim prijelazima - zajednički projekt Hrvatske narodne banke i Instituta za turizam "Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu". Osnovni cilj ovoga rada je pružiti pregled razvoja platnobilančne statistike međunarodnog turizma, te ukazati na još neriješena metodološka pitanja jer budući da vjerodostojno, precizno i statistički konzistentno praćenje aktivnosti međunarodnog turizma nije važno samo s aspekta statistike platne bilance, već i sa aspekta vođenja makroekonomske politike zemlje.
