摘要：Stanje društveno gospodarskih odnosa u Hrvatskom primorju moguće je rekonstruirati na temelju Vinodolskog zakona. Iz njega je vidljivo da proces tranzicije iz naturalne u robnonovčanu privredu još nije bio završen kao i hipoteza da su zemljoradnja, a posebice stočarstvo i vinogradarstvo bili temelji Vinodolskog gospodarstva. Zanimljivo je napomenuti da unatoč tomu što je Vinodol bio primorska općina njegov Zakon ne regulira neke gospodarske probleme vezane uz more. Isto tako može se tvrditi da proces feudalizacije u hrvatskom primorju nije bio završen te da su elementi predfeudalne epohe bili snažno nazočni kroz općinsku samoupravu i zajedničko komunalno posjedovanje zemlje i pašnjaka.
