摘要：Cilj je rada bio ispitati dolazi li do intenzifikacije, konvergencije ili stabilnosti u rodnoj tipičnosti visokoškolskih obrazovnih aspiracija djevojaka i mladića tijekom vremena provedenoga u srednjoškolskom obrazovanju. U istraživanju na uzorku od 13 301 učenika/ca četverogodišnjih i petogodišnjih srednjoškolskih programa ispitana je i uloga srednjoškolskog programa te učeničkih interesa i školskog uspjeha u objašnjenju rodne tipičnosti njihovih visokoškolskih aspiracija. Rezultati upućuju na to da, iako postoje razlike između djevojaka i mladića u rodnoj tipičnosti obrazovnih aspiracija, te su razlike stabilne kroz vrijeme, čime nije potvrđena ni hipoteza rodne intenzifikacije, niti rodne konvergencije. Odabiri djevojaka i mladića kroz godine školovanja ne postaju ni više niti manje rodno stereotipni u odnosu na početak srednjoškolskog obrazovanja. Rezultati regresijskih modela pokazuju da se rodna tipičnost visokoškolskih aspiracija razlikuje s obzirom na strukovno područje/gimnazijski program, i to u očekivanom smjeru: učenici i učenice tipično muških programa aspiriraju tipično muškim studijima i obratno. Školski uspjeh i interesi također su pridonijeli objašnjenju rodne tipičnosti visokoškolskih aspiracija. Uspjeh iz hrvatskog jezika kao i interesi za jezično i biomedicinsko područje predviđaju snažniju aspiraciju tipično ženskim studijima, dok uspjeh iz matematike i engleskog jezika te interesi za tehničko i informatičko područje pridonose aspiraciji tipično muškom studiju. Nalazi ovog istraživanja ukazuju na to da, uz utjecaj rodno obilježenih obrazovnih interesa i postignuća, diferenciranost srednjoškolskog obrazovanja može utjecati na rodno stereotipne obrazovne aspiracije.
