摘要：Problematika prognanoga slovenskog stanovništva s prostora koji je tijekom Drugoga svjetskog rata okupirao Treći Reich prisutna je u hrvatskoj, slovenskoj i srpskoj povijesti, ali je prije svega povezana s iseljavanjem i progonom drugoga (u prvom redu srpskoga) etničkog stanovništva. Ta etapa slovenske povijesti u Hrvatskoj nije dovoljno poznata široj javnosti. Upravo stoga radom se želi upozoriti na veliki broj Slovenaca koji su Drugi svjetski rat preživjeli na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, koja je imala drugačije granice od današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U dosad objavljenim radovima o progonu slovenskoga stanovništva u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu često se zaboravlja na dodatni kulturni šok koji su prognanici doživjeli. Osim opisa djelovanja legalnih institucija koje su bile zadužene za skrb o prognanom slovenskom stanovništvu, u radu su predstavljeni pojedinačni slučajevi iz kojih je vidljiva teška situacija i problemi s kojima su se suočavali stanovnici prognani iz slovenskih krajeva.
