摘要：Prilagođavanje europskim pravilima podrazumijeva preobrazbu gospodarstva i poduzeća, kako u djelatnosti proizvodnje tako i u izvozu roba. Regionalne integracije nameću promjene u strukturi proizvodnje. Izbor djelatnosti uspješno se ocjenjuje s pomoću Newtonova zakona gravitacije. U članku koriste se osnovni elementi gravitacijskog modela, BDP, broj stanovnika i distanca, a razdoblje u kojem se analiziraju trgovinski tijekovi jest od 2001. do 2018. Nadalje, u radu se ocjenjuje trgovinska razmjena Srbije s ostalim članicama EU-a, a posebno se uzimaju u obzir iskustva Republike Hrvatske. Rezultati gravitacijskog modela pokazuju da je trgovinska razmjena s distanciranijim članicama EU-a manja nego sa zemljama EU-a koje su bliže. Štoviše, istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno više trguje sa susjednim državama članicama EU-a, što je i osnovna zamisao ovoga gravitacijskog modela. Međutim, iznimke postoje u trgovinskoj razmjeni s razvijenim gospodarstvima EU-a. Cilj je ovoga članka detaljno analizirati strukturu trgovinske razmjene Srbije s članicama EU-a. Također, u radu se uzima u obzir poučno iskustvo Republike Hrvatske od postupka pristupanja do punopravnog članstva u EU-u. Gravitacijski model prikazan u ovome radu poslužit će za ocjenu smjera srpske trgovine u procesu pridruživanja EU-u.
关键词：Europska unija; gravitacijski model; Republika Hrvatska; Srbija; trgovinska razmjena
