摘要：The paper deals with two vessels bearing a toponymic inscription - Felix Arba and Salona – found in Nin and Janice, in all likelihood originating from the island of Rab and Salona, and a recently identifed vessel, also from Nin, possibly belonging to the same group, though the interpretation of its inscription is difcult. On the basis of morphological and typological characteristics, vessels are classifed to potery categories of tableware and transport potery, which enables their potential chronological and functional atribution, corroborating assumptions on their local origin. On the basis of the aforementioned, the vessels are interpreted as ancient souvenirs, not only as ceramic objects but also as possible receptacles for assumed foodstuffs and other liquids. Alternatively, on the basis of analogies from other parts of the Empire, possibility of their use is suggested in transport or commercialization of specifc local products intended for very specifc clients, in this case sailors, anyhow these are vessels intended for small-scale market. Regardless of the interpretation we might be inclined to accept, vessels with (not only?) toponymic inscriptions can be observed in various contexts, enabling reconstruction of not only productive and market cycle of these products but also their more extensive biography, as well as certain cultural practices, such as ancient mobility, creating memory and “self-representation” of ancient sites, ancient literacy etc., suggesting possibility of their multiple function as well as reuse, atested at least in one case, and assumed lengthy use.
其他摘要：U radu se tematiziraju dvije posude s toponimijskim natpisom – Felix Arba i Salona – pronađene u Ninu i Janicama, a po svoj prilici podrijetlom s otoka Raba i Salone, uz osvrt na recentno identifciranu posudu, također s ninske nekropole, čije ju značajke svrstavaju u istovjetnu grupu predmeta iako je interpretacija njezina natpisa otežana. Prema morfološkim i tipološkim zna- čajkama posude se smještaju unutar keramičkih vrsta kućanskoga ili transportnoga posuđa, što omogućava pokušaj njihove kronološke i funkcionalne atribucije, potkrepljujući pretpostavke o lokalnome podrijetlu. Na temelju navedenoga posude se interpretiraju kao antički suveniri, no ne samo kao zasebni predmeti već i kao mogući recipijenti za pretpostavljene namirnice ili druge tekućine. Alternativno, na temelju analogija s drugih područja Rimskog Carstva, predlaže se mogućnost njihove upotrebe za transport ili komercijalizaciju specifčnih lokalnih proizvoda namijenjenih određenoj klijenteli, u ovom slučaju pomorcima, no u svakom slučaju riječ je o posudama namijenjenima tržištu malih razmjera. Neovisno o interpretaciji kojoj se priklonimo, posude s toponimijskim (i ne samo?) natpisima moguće je promatrati unutar različitih konteksta, što omogućava rekonstrukciju ne samo proizvodnoga i tržišnoga ciklu- sa ovih predmeta već i njihove šire biografje, kao i odre- đenih kulturnih praksi, npr. antička mobilnost, kreiranje memorije i „autoreprezentacija” antičkih lokaliteta, antička pismenost i dr., a iz čega proizlazi i njihova moguća višestruka funkcija kao i, barem u jednom slučaju, potvrđena reupotreba The pretpostavljeno dugo korištenje.
关键词：eastern Adriatic;toponyms;a la barbotine decoration;ancient souvenirs;local production
其他关键词：istočni Jadran;toponimi;a la barbotine ukras;antički suveniri;lokalna proizvodnja
