摘要：U članku se razmatra problematika ranog neolitika na području istočnog Jadrana u kontekstu rezultata novih arheoloških iskopavanja u Dalmaciji. Autor kritički valorizira ranije hipoteze o naravi i modelima neolitizacije, a posebice podatke na kojima su temeljeni. U tom je kontekstu osobito kritički razmotrena vjerodostojnost stratigrafskih podataka iz Škarinog samograda i Gudnje, pouzdanost i kvaliteta bioarheoloških podataka s istih nalazišta, sigurnost radiokarbonskih datuma iz Škarinog samograda, Gudnje, Pokrovnika i Gospodske pećine, te obrazloženi razlozi zbog kojih podatci s tih nalazišta nemaju veliku znanstvenu vrijednost pri rješavanju temeljnih pitanja ranog neolitika na području istočnog Jadrana. Problematiku ranog neolitika toga područja autor razmatra u suodnosu prema njegovim ambijentalnim svojstvima, te odbacuje sve hipoteze koje generaliziraju vremensku prednost stočarske nad poljodjelskom komponentom u privredi ranoneolitičkih zajednica, a isto tako i sve hipoteze koje neolitizaciju istočnog Jadrana interpretiraju primarno kroz različite oblike doseljavanja i useljavanja zajednica s južnog dijela Balkanskog ili s Apeninskog poluotoka. Posebno je naglašen nedostatak bilo kakvih arheoloških potvrda takvog procesa, pa autor problem neolitizacije istočnog Jadrana promatra kroz različite oblike suodnosa između populacija sa susjednih područja.
关键词：rani neolitik; neolitizacija; stratigrafija; kronologija; istočni Jadran; Dalmacija; Hercegovina
