期刊名称：Anals of the Croatian Political Science Association
印刷版ISSN：1845-6707
电子版ISSN：1847-5229
出版年度：2009
卷号：5.
期号：1.
页码：443-460
出版社：Hrvatsko politološko društvo
摘要：Procjena tečajnih režima postala je integralna značajka novijih rasprava o reformi međunarodne financijske arhitekture. Konačni je rezultat tog novijeg interesa za tečajne režime to što se znatan dio struke, čini se, preobratio na “hipotezu o iščezavajućem srednjem režimu”, jer je zemljama koje su dobro integrirane u svjetska tržišta kapitala ostalo malo prostora za kompromis između fluktuirajućih tečajeva i monetarne unifikacije, ako ga je uopće ostalo. Literatura o optimalnim valutnim područjima naglašava da je politička neovisnost presudna kad se zemlje suočavaju s karakterističnim poremećajima koji se ponavljaju.Premda države članice Europske monetarne unije pokazuju znatnu asimetriju u tempiranju faza poslovnih ciklusa i izloženost egzogenim šokovima, tim bi zemljama bilo bolje kad bi zadržale sposobnost provođenja monetarne i tečajne politike. Kao posljedica toga važno empirijsko pitanje jest je li Europa regija u kojoj prevladavaju šokovi specifični za pojedine zemlje ili ti šokovi na sličan način pogađaju sve te zemlje. Euroizacija je razmjerno rijetka pojava. Ipak, posljednjih godina privlači mnogo pozornosti, što se može dokazati sve većim brojem studija koje obrađuju taj problem te sve većim brojem zemalja koje se kreću u tom smjeru. U ovom se radu razmatraju prednosti i nedostaci euroizacije (dolarizacije), ne samo s teorijskog stajališta nego i na osnovi iskustva drugih dolariziranih zemalja. Nedvojben je zaključak da euroizacija (dolarizacija) nije instrument monetarne politike koji bi se mogao preporučiti Hrvatskoj.
