期刊名称：Anals of the Croatian Political Science Association
印刷版ISSN：1845-6707
电子版ISSN：1847-5229
出版年度：2006
卷号：2.
期号：1.
页码：187-196
出版社：Hrvatsko politološko društvo
摘要：Autor u članku razmatra tranzicijsko iskustvo parlamenata u šest zemalja Srednje i Istočne Europe: Češke Republike, Mađarske, Moldavije, Poljske, Rusije i Slovenije. Iskustvo šest postautoritarnih parlamenata ukazuje na četiri tipa parlamenata u početnom desetljeću, od kojih su tri bila održiva i na kraju desetljeća. Dva demokratska tipa parlamenata varirala su uglavnom prema koncentraciji njihovih stranačkih sustava: Češka Republika, Poljska i Slovenija imaju višestranački sustav, dok se Mađarska kreće prema dvostranačkom većinskom sustavu. Postsovjetski su parlamenti – treći tip – postali ovisni o predsjedniku. U četvrtom tipu parlamenta, koji se pojavio početkom desetljeća, došlo je do borbe za vlast između parlamenta i predsjednika, i ustavne i izborne. Ti su sukobi razriješeni, premda veoma različito, u Moldaviji, Rusiji i Poljskoj. Ova analiza ističe važnost i ustavnih i izbornih sustava, koji se u demokratski učvršćenim političkim sustavima mogu smatrati dijelom stabilnog izvanjskog konteksta parlamenata, no u novim su postautoritarnim sustavima u stanju stalne mijene. Određivanje onoga što bi u budućnosti moglo postati stabilno u početnom je desetljeću uvelike bilo dijelom kontinuiranih sukoba. Iskustvo postautoritarnih parlamenata ističe i važnost unutrašnje strukture i dinamike u parlamentima. Pokušaji da se defi niraju pravila procedure izražavaju i simboliziraju sposobnost parlamenta da se opremi kako bi funkcionirao kao neovisno tijelo. Između izvanjskih događaja i unutrašnje strukture postoji učinak dinamičke interakcije, koji je nastavio postojati tijekom cijelog početnog desetljeća.
