摘要：Na primjeru neobjavljenog djela De rebus Dalmaticis libri octo (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića, u kojem je, među ostalim, opsežno citiran rukopis Regum Dalmatiae et Croatiae gesta Marka Marulića, analizirane su najvažnije razlike na razini grafije osobnih imena, toponima, etnonima te sadržaja i strukture tih dvaju tekstova. Pri tom je posebna pozornost posvećena Zavorovićevim autorskim intervencijama u tekst citiranog izvora, koji po svojoj frekventnosti upućuju na postojanje specifične kasnohumanističke historiografske metodologije rada na narativnim izvorima. S filološkog aspekta rad nastoji preciznije definirati mjesto Zavorovićeve parafraze Marulićeva prijevoda Regum Dalmatiae et Croatiae gesta u sklopu rukopisne tradicije tog teksta, a u historiografskom smislu pokušava odrediti utjecaj Zavorovićevih autorskih zahvata u tekst djela Regum Dalmatiae et Croatiae gesta na interpretaciju pojedinih ključnih tema iz svjetovne povijesti Dalmacije – pada Salone te tzv. gotske teorije o etnogenezi Slavena.
