摘要：Neregularno plaćene kućne pomoćnice svojom djelatnošću u sferi kućanstva i kućanskih poslova preustrojavaju značenje socijalne države, te odnos između kućanskog i plaćenog rada u europskim društvima na temeljno privatan, neravnopravan i isključujući način. U okvirima politika EU, regulaciju neformalnih kućanskih poslova smatra se situacijom bez gubitnika jer odgovara na potrebe za sve većim i boljim uslugama u kućanstvu i obitelji, dok istodobno pruža više kvalitetnijih poslova za teško zaposlive osobe. Raspravljajući o sukobu posao-obitelj u Sloveniji, članak uspoređuje situaciju dviju skupina žena: s jedne strane onih koje su dvostruko opterećene proizvodnim i reproduktivnim radom te su zbog toga primorane dio reproduktivnog rada prebaciti na neregularne kućne pomoćnice i pomoćnike, a s druge strane dugoročno nezaposlenih žena koje su suočene sa socijalnom isključenošću i siromaštvom te stoga preuzimaju posao drugih žena u sivoj ekonomiji. Članak se usredotočuje na raspravu o potencijalnom utjecaju reguliranja plaćenih kućanskih usluga kao političke mjere reduciranja socijalne isključenosti dugoročno nezaposlenih žena i sukoba posao-obitelj.
