摘要：Posjedi koji se obrađuju u ovom članku nalazili su se juzno i jugoistočno od Križevaca izmedu potoka Glogovnice i njenog lijevog pritoka Tremovačkog potoka. U XIII. stoljeću, a vjerojatno i prije, ovdašnje zemlje su u vlasništvu jobagiona Križevačkog grada, a u upravnom smislu spadale su u Križevačku županiju u njenom starijem, manjem opsegu. U XIV, XV. i prvoj polovini XVI. stoljec'a ovdje se nalaze brojni mali posjedi sitnog i srednjeg plemstva. Od opće posjedovne razdrobljenosti odskače donekle samo imanje Lemeš - Sveti Juraj zagrebačkog biskupa. U XVI. stoljeću cijelo je područje ostalo gotovo bez stanovnika a krajem istog stojec'a na jedan njegov dio su se naselili pravoslavni Vlasi. Pustošenja, depopulacija i naseljavanje iz udaljenih krajeva unistili su srednjo-vjekovne posjede i naselja od kojih je samo dio sačuvao ime u imenima današnjih sela. Cijeli je pros-tor kasnije uključen u Vojnu krajinu. Osim nestanka stare toponimije, istraživanje srednjovjekovne topografije ovog kraja otežava i manjak opisa meda koji su inače važan izvor za rekonstrukciju stanja prije osmanskih provala. Problemima ovdašnje topografije pokušao sam pristupiti multidisciplinarno, ali arheološki podaci su vrlo oskudni, a toponimiju još nitko nije ni načeo. Iako, dakle, dobar dio pre-dradnjijoš nije napravljen, ipak mislim da i ovakav rad mole posluziti kao polazna točka za istraživanje jugoistočnog dijela Kalničkog kotara.
