摘要：Prve skupine slobodnjaka u Križevackoj županiji, kao posebne grupe podložnika, javljaju se prvi puta u izvorima 1480. godine. Njihov je položaj bio drugaciji od položaja kasnijih slobodnjaka jer im povlastice nisu bile nasljedne. Postanak nasljednih slobodnjaka u 17. stoljecu je uglavnom bio povezan s naseljavanjem, odnosno, vlastelini su im morali dati povoljniji položaj jer je stalno postojala mogucnost da pobjegnu u susjednu Slavonsku krajinu (Varaždinski generalat) i ondje postanu krajišnici. Položaj slobodnjaka dobio je u nekim elementima vec krajem 17. stoljeca javno-pravni karakter. Slobodnjaci su cinili vojnu postrojbu svojeg vlastelina, odnosno vlastelinstva (banderium dominale). Hrvatski je sabor za vrijeme ratova donosio odredbe da vlastelinstva na kojima postoje slobodnjaci daju u vojsku odredeni broj slobodnjaka koji su sudjelovali u ratu kao vlastelinska postrojba i pod zapovjedništvom casnika koje je odredio njihov vlastelin. Položaj slobodnjaka se u 18. stoljecu još više promijenio te je došlo do daljnjeg smanjenja njihovih izvornih povlastica.
关键词：Križevacka županija; 17. stoljece; slobodnjaci; socioekonomska povijest
