摘要：U Panaugiji, prvom od četiriju dijelova Nove sveopće filozofije (Nova de universis philosophia), Cresanin Frane Petrić (Franciscus Patricius, 1529-1597) pozvao se na 92 različita izvora. U svom nauku o svjetlu i svjetlosti Petrić se najviše oslonio na proročanstva Zoroastra te mudrost, govor i predaje Kaldejaca, pri čemu je naročito pohvalio Zoroastrova promišljanja o ognjenom svijetu (de empyreo mundo). Nasuprot tome, Aristotelov nauk o svjetlu i svjetlosti, ali i njegovu cjelokupnu filozofiju, Petrić je neprestano i žestoko kritizirao, a suglasan je bio tek s Aristotelovim naukom o naravi zvijezda, neba i etera. Panaugija je izvor i dragocjenih podataka o Petrićevoj biografiji i bibliografiji. Petrić je zapisao podatke o svojoj dobi u vrijeme pisanja Panaugije, o svojim putovanjima u Dalmaciju, Grčku, Aziju, Italiju, Francusku i Španjolsku, kao i o boravku na otoku Cipru. Od podataka bibliografske naravi, Petrić ističe samo jedno svoje djelo Philosophiae de rerum natura libri II. priores (iz 1587. godine), a donosi i bibliografske podatke o nekim djelima Aristotela, Augustina, Euzebija Cezarejskog, Hermesa Trismegista, Platona, Platonova učenika (Platonis auditor) i Prokla. Imena pisaca na koje se pozvao u Panaugiji Petrić je uglavnom uvrstio u abecedni popis “Autorum qui hoc Nov≥ philosophi≥ opere citantur catalogus”. Ipak, u svoj “Popis pisaca” nije uvrstio sedamnaest izvora Panaugije, a koje izvore, uz trojicu pisaca, čine filozofske i religijske tradicije, istraživači u znanstvenim i humanističkim disciplinama, narodi ili zanimanja.
关键词：Frane Petrić; Nova sveopća filozofija; Panaugia; Zoroaster; Kaldejci; Aristotel.
