摘要:Izdavanjem Novina horvatsko-slavonzko-dalmatinzkih i priloga Danice horvatzko-slavonzko-dal- matinzke započinje razdoblje Hrvatskoga narodnog preporoda (ili razdoblje ilirskoga pokreta). Centar političkih, društvenih i kulturnih zbivanja postaje Zagreb, no i manja urbana središta poput Križevaca i Samobora postaju jedna od značajnih središta preporodnog razdoblja. Cilj je izlaganja analizirati na koji je način ilirski pokret bio prihvaćen u Križevcima i Samoboru, koji su istaknuti pojedinci ili skupine sudjelovali u njemu te kakav je bio njihov položaj za vrijeme revolucionarnih 1848. i 1849. godina.1