摘要：Badnja noć najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unošenje badnjaka, posipanje žitom badnjaka i onoga koji ga unosi, slama, svijeće, molitva, večera, bor, jaslice, čekanje polnoćke, zdravice, čestitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemašice, kabanari, posjete prijatelja i susjeda; odlazak na polnoćku. Spominjanje drveta (badnjaka) u Hrvata seže u 1272. godinu, ali o Badnjem danu i Badnjoj noći u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice devetnaestoga stoljeća nema značajnijih stručnih i znanstvenih radova. Međutim, u narodnome pamćenju tradicijom se do naših dana sačuvao velik broj negdanjih običaja, obreda i ophoda koji su se odvijali u Badnjoj noći. Takvih je u ovom radu sto dvadeset dva izvorno zapisanih primjera u raznim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Navode se i interpretiraju i primjeri iz Srbije i Austrije. U običajima, obredima i ophodima u Badnjoj noći opažaju se drevni pretkršćanski motivi, a glavna im je značajka apotropejska i panspermijska. Badnju noć svečano su obilježavali i bosanski muslimani, primjerice u prozorsko-ramskom kraju. Velik je broj običaja prekrio zaborav, neki od njih su modificirani, a neki se revitaliziraju u naše vrijeme.
关键词：narodni običaji; ophodi i obredi; molitve; svjetlost; radost; kult pokojnika
