出版社：Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
摘要：Odredba Tridentskog sabora o osnutku sjemeništa radi bolje formacije klera urodila je obilnim plodovima na svjetskoj razini osnivanjem novih sjemeništa. Pokušaj da se to ostvari u Rimu, u okviru hrvatskih (ilirskih) svetojeronimskih ustanova za hrvatski narod, ostvario se tek 1790. osnutkom »Croaticuma«. Taj Zavod (kolegij) djelovao je, uz velike prekide, u tome ustrojstvu do 1901. godine. Apostolskim pismom »Slavorum Gentem«, 1. kolovoza 1901., papa Leon XIII.reformirao je svetojeronimske hrvatske ustanove. Tim činom udario je solidne temelje za djelovanje svetojeronimskog Zavoda za hrvatski narod (danas Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima). Uz početne poteškoće što su pratile Zavod u prva tri desetljeća njegova postojanja, u njega je do danas primljeno 347 svećenika studenata iz svih hrvatskih (nad)biskupija. U svim razdobljima djelovanja Zavoda sv. Jeronima, Đakovačka i Srijemska biskupija imala je sve do danas u Zavodu svoje pitomce koji su studirali na raznim crkvenim (sve)učilištima. Dok su bili u Zavodu, mnogi od njih su, prema nutarnjem ustrojstvu Zavoda, obnašali razne službe u Zavodu kako bi u ovoj ustanovi sve bolje funkcioniralo. Po povratku sa studija svi oni istaknuli su se svojim djelovanjem na pastoralnom, duhovnom, odgojnom, teološkom, upravnom i kulturnom području, ponajprije u svojoj biskupiji, a mnogi od njih i na nacionalnoj razini. Od nekadašnjih pitomaca Zavoda četvorica su postala biskupima. U neposrednom upravljanju Zavodom dvojica biskupa dala su svoj dragocjeni doprinos: msgr. Marin Srakić, kao član Biskupskog povjerenstva za Zavod sv. Jeronima i msgr. Đuro Gašparović, koji je kroz sedamnaest godina vršio službu vicerektora ekonoma u Zavodu sv. Jeronima.
关键词：»Croaticum«; Kolegij svetog Jeronima; Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu; svećenici Đakovačke i Srijemske biskupije; poslijediplomski studij (1790.-2006.).
