期刊名称：Drustvena istrazivanja. Journal for General Social Issues
印刷版ISSN：1330-0288
出版年度：2002
卷号：11
期号：4-5 (60-61)
页码：659-680
出版社：Institute of Social Sciences IVO PILAR
摘要：Konstrukt proaktivne ličnosti u svijetu je primjenjivan u većem broju studija radi istraživanja različitih oblika organizacijskoga ponašanja i rezultata takvog ponašanja. Crant (2000.) navodi istraživanja koja potvrđuju povezanost proaktivne dimenzije i individualnoga uspjeha u radu, uspješnosti u karijeri, liderstva, organizacijske inovativnosti, ekipnog postignuća i poduzetništva. Cilj ovoga istraživanja bio je provjeriti razlikuju li se menadžeri nekih hrvatskih tvrtka od njihovih kolega jednake akademske naobrazbe koji, međutim, ne zauzimaju menadžerske pozicije (nazvani "nemenadžeri") s obzirom na proaktivnost i lokus kontrole, dimenzije ličnosti koje se često rabe u istraživanjima radne uspješnosti, organizacijskoga ponašanja i upravljanja karijerom. U ispitivanju je sudjelovalo 118 ispitanika (60 menadžera i 58 nemenadžera) koji su, ovisno o dužini radnoga staža, bili podijeljeni u tri skupine. Faktorskom analizom rabljenog Upitnika proaktivnosti P1 (Zarevski, 2001.) dobivena su dva nezavisna faktora Sklonost promjeni i Sklonost planiranju, pa su, u skladu s tim, i interpretirani rezultati. Za ispitivanje lokusa kontrole rabljena je Rotterova skala unutrašnjega naprama izvanjskom mjestu kontrole (RI-E skala). Na osnovi rezultata analize varijance može se zaključiti kako su menadžeri značajno proaktivniji od nemenadžera prema obje dimenzije proaktivnog ponašanja, Sklonosti planiranju i Sklonosti promjeni. Ispitanici se u faktoru Sklonosti promjeni razlikuju i s obzirom na radni staž, kad je ta dispozicija izraženija u ispitanika s manje radnog staža. Nadalje se pokazalo da su menadžeri znatno internalniji od nemenadžera u varijabli lokusa kontrole pri čemu značajna razlika prema radnom stažu ne postoji. Dobivene su razlike u očekivanom smjeru i uglavnom su u skladu s literaturom.
