期刊名称：Drustvena istrazivanja. Journal for General Social Issues
印刷版ISSN：1330-0288
出版年度：1999
卷号：8
期号：4 (42)
页码：601-621
出版社：Institute of Social Sciences IVO PILAR
摘要：Europski model konkurentnosti u zdravstvenoj zaštiti podrazumijeva privatnu inicijativu i privatno vlasništvo na svim razinama zdravstvenog sustava, ali pod uvjetom uravnoteženosti između elemenata jednakosti (“equity”), učinkovitosti (“efficiency”) i pristupačnosti (accessibility) sustava zdravstvene zaštite. Uravnoteženost ta tri načela predstavlja sigurnu barijeru nekontroliranom rastu troškova, medikalizaciji i hipertehnologizaciji procesa liječenja te etički neutemeljenom isključivanju velikih skupina stanovnika iz sustava zaštite. U zemljama u kojima je kompetetivnost osobito izraženo (npr. SAD) kompetetivnost dovodi do izvrsnih rezultata u kliničkoj medicini. Međutim, ako profesionalno, individualno i institucionalno nadmetanje nije praćeno većim obuhvatom osiguranja, zdravstveno stanje pučanstva, usprkos visokim ulaganjima (znantno višim nego u ostalim industrijski razvijenim zemljama svijeta), može rezultirati niskom razinom zdravstvenog standarda u usporedbi s razinom ulaganja. U zemljama CCEE privatizaciji se pristupilo s pretpostavkom da je moguć privatizacijski “big bang” kao jedini put u tržišnu privredu. Rezultat su bili, gotovo bez iznimke u svim zemljama u tranziciji, golemi problemi u financiranju zdravstvene službe i institucionalni kolaps u pojedinim etapama reforme ili sektorima zdravstva. Kako se je taj proces odvijao u Hrvatskoj u proteklih osam godina? Koje su njegove zakonske pretpostavke, koji ekonomski instrumenti i koje posljedice taj proces ima za profesionalno organiziranje i status liječnika? U kojoj su mjeri dvije odrednice društvenog sustava koji je proklamiran Ustavom Republike Hrvatske (načelo tržišne ekonomije i poduzetništva te načelo socijalne države) našli odraz u novom sustavu zdravstva? Na ta pitanja autori daju odgovore u završnom dijelu rada.
