期刊名称：Drustvena istrazivanja. Journal for General Social Issues
印刷版ISSN：1330-0288
出版年度：1995
卷号：4
期号：4-5 (18-19)
页码：465-485
出版社：Institute of Social Sciences IVO PILAR
摘要：Poremećaji socijalnog konteksta imaju zakonomjerne posljedice za obitelj, osobito za one obitelji koje su heterogene po bilo kojoj osnovici. Nacionalne, vjerske, rasne i druge (regionalna pripadnost, stranačka pripadnost i sl.) odrednice u miješanim i mješovitim brakovima uzete su u ovom istraživanju kao značejnl indikatori na kojima se poremećaji očituju s manjim ili većim posljedicama. Poremećaji socijalnog konteksta mogu se javiti iz nebrojeno mnogo razloga, a jedan od njih je rat, ratna prijetnja, izravna ili neizravna ratna opasnost ili ratno stanje raznolikog intenziteta. Autor istražuje eksplicitne i implicitne posljedice takvih stanja na poremećaje u socijalnom kontekstu. Kao indikator takvih poremećaja uzeti su mješoviti brakovi, koji su do konca osamdesetih godina tvorili preko četvrtine svih brakova koji su se godišnje sklapali u Hrvatskoj. Metodologijski su mješoviti brakovi kao indikatori poremećaja stanja u socijalnom kontekstu iznimna istraživačka inovacija, jer se brakovi općenito, a osobito mješoviti brakovi, mogu pratiti kao indikatori s pozitivnim i negativnim tendencijama (sklopljeni i razvedeni brakovi). Ocjene i zaključci koje autor iznosi kao rezultat analize brojnih podataka i tablica uvjerljivi su i mnogo kompleksniji nego što ih autor komentira. Autor naglašava da je iznošenje brojnih podataka imalo prioritet nad opsežnim komentarima i preciznim iznošenjem eventualnim značenjem pojedinih podataka, između ostalog i zbog toga što bi se interpretiranjem čimbenika poremećaja socijalnog konteksta mogla počiniti pogreška koja je i imala djelatne posljedice na takve poremećaje. Rezultati istraživanja neprijeporno pokazuju da multikulturna, multikonfesionalna, multinacionalna društva imaju vidljive pokazatelje u socijalnom kontekstu. Hrvatska kao multikulturna i multinacionalna država u ovim ali i brojnim drugim pokazateljima mora prepoznavati mnogobrojne elemente za definiranje populacijske politike i razvojnih mjera koje mogu podržati demografski razvoj. Nažalost, zaključuje autor, hrvatska znanost je insuficijentna istraživanjima koja bi osvijetlila mnogobrojne nepoznanice obitelji u multikulturnim socijalnim sklopovima, a osobito suvremene hrvatske obitelji u kontektstu novog realiteta suvremene zemlje.
