摘要：Konjunkturni su testovi kvalitativna istraživanja zasnovana na prosudbama i očekivanjima gospodarskih subjekata i potrošača. Ta su istraživanja usko povezana s kvantitativnim statističkim istraživanjima. Informacije pribavljene konjunkturnim testovima i anketama pouzdanja potrošača služe kao dio informacijske cjeline za ocjenu poslovne klime i poslovne aktivnosti, za ocjenu ekonomskih trendova i za prognoziranje. Zemlje članice Europske Unije i njezine potencijalne članice primjenjuju Harmoniziranu metodologiju konjunkturnih testova EU, ali postoje i neke razlike u primjeni nacrta uzorka, metoda izbora uzorka, u tretmanu nedobijenih odgovora, u metodama desezoniranja i sl. Istraživanja provode različite istraživačke organizacije: nacionalni statistički instituti, specijalizirane istraživačke ustanove ili nacionalne banke. U ovome se radu podrobno usporedno prikazuju osnovne karakteristike metodologije konjunkturnih testova zemalja članica EU i zemalja koje su potencijalne članice. Konjunkturni testovi provode se u Hrvatskoj od godine 1995. i velikim su dijelom usklađeni s Harmoniziranom metodologijom EU. Javlja se problem relativno velike stope neodaziva. Prijeko su potrebne izmjene anketnih upitnika i uspostava provedbe mjesečnih umjesto dosadašnjih kvartalnih istraživanja, uvođenje investicijskih testova i testova u uslužnom sektoru. Da bi se osigurali kontinuitet i kvaliteta istraživanja u Hrvatskoj, potrebno je osigurati organizacijsku, metodološku i financijsku stabilnost njihova provođenja.
关键词：konjunkturni testovi; nacrt uzorka; okvir za izbor uzorka; stopa odaziva; istraživačke institucije; metode desezoniranja.
