摘要：U ovome članku analizirani su izvori financiranja deficitâ u bilanci plaćanja Republike Hrvatske od 2003. do 2007. godine. To je poglavito učinjeno primjenom metode vodoravnoga presijecanja bilance plaćanja, čime je pružen jasan uvid u suficitarne i deficitarne sastavnice bilance, odnosno načine uravnoteženja pojedinih njezinih računa. Osim toga, primijenjena su dva kriterija razvrstavanja bilance na financijskom i kapitalnom računu – kriterij ročnosti i kriterij likvidnosti. Uporaba spomenutih kriterija rezultirala je razlikovanjem dugoročnoga od kratkoročnoga, te likvidnoga od nelikvidnoga kapitala, što je omogućilo stvaranje dodatnih zaključaka glede financiranja deficitâ u bilanci plaćanja Republike Hrvatske. Tijekom promatranoga razdoblja bilanca na tekućem računu je u deficitu koji je posljedica deficita bilance roba i deficita bilance dohodaka. Iako Republika Hrvatska ostvaruje suficit u bilanci usluga i bilanci tekućih transfera, ovi suficiti nisu dostatni za uravnoteženje bilance na tekućem računu, pa se u konačnici deficit financira deviznim priljevima po osnovi izravnih ulaganja te inozemnim zaduživanjem. Kad spomenuti izvori financiranja deficita bilance na tekućem računu postanu nedostupni, Republika Hrvatska suočit će se s nužnošću temeljite provedbe ustrojstvenih gospodarskih promjena s posebnim naglaskom na ulaganja u izvozno-orijentirani sektor.
关键词：bilanca plaćanja; bilanca na tekućem računu; bilanca na kapitalnom i financijskom računu; mjere neravnoteže; financiranje deficita;
