摘要：U današnjem vremenu, karakteriziranom naglim poremećajima u sve više povezanoj globalnoj ekonomiji, kako teritorijalno, tako i strukturno, uloga, u širem kontekstu definirana, utjecaja i odgovornosti države s odgovarajućim institucionalnim adresama i procedurama, postaje suštinska odrednica, ne samo daljnjeg rasta, nego i održivosti postojećih odnosa, iz jednostavnog razloga, jer okruženje više ne funkcionira na principu održavanja statusa quo. Stoga uloga i značaj institucija, te odgovarajuća regulatorna uloga tih adresa, u kontekstu zahtjeva za trajan i stabilan gospodarski rast, od posebnog je interesa u stvaranju takvog modela. Ova analiza dobiva na značaju kada se proučava ostvareni ubrzani gospodarski rast država iz pojedinih dijelova svijeta, posebice u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata. To se pitanje pokazalo izuzetno bitnim kada se provodila analiza nacionalnih strategija ubrzanoga gospodarskog rasta (catch up strategy). Na drugoj strani analize je tranzicijsko razdoblje i procesi koji su ostvarivani na području država Istočne i Srednje Europe do 1990., pod snažnom dominacijom SSSR-a. Pokušaji i pogreške u potrazi za odgovarajućom ravnotežom uloge tržišta i države, bili su u početnoj fazi indoktrinirani i vođeni (pretežitim) uvjerenjem da će, sažeto rečeno, principi Washingtonskog konsenzusa dovesti do brze i efikasne promjene ukupne strukture nacionalnih ekonomija, te stvaranja novih okvira za buduće ponašanje. Problemi koji su se ubrzo pokazali doveli su do uspostave znatno uravnoteženijeg, najprije shvaćanja, a zatim i uspostave znatno primjerenijega koncepta ravnoteže i komplementarnosti razvoja tržišta, s trajno prisutnom ulogom i odgovornošću države u tom procesu i na tom putu.
关键词：trajni gospodarski rat; uloga države; institucije; regulatorni okvir; stabilnost; konkurentnost
