摘要：U radu se na temelju vlastitih terenskih istraživanja donosi usporedan prikaz kajkavskog ikavskog govora Hrebine i kajkavskog ekavskog govora Kupljenova u okolici Zaprešića. Autorima je današnja fonološka slika tih dvaju genetski različitih govora poslužila razjašnjavanju nekih neriješenih pitanja vezanih za podrijetlo i razvoj kajkavskih ikavskih govora u susjedstvu s kajkavskim ekavskim govorima. Upravo je raščlamba prozodijskoga sustava, a zatim i vokalskoga pokazala da su značajke kajkavskih ikavskih govora najvjerojatnije rezultat višestrukih jezičnih i izvanjezičnih čimbenika, a neke fonološke značajke (od kojih bi se neke uvjetno mogle smatrati tipično čakavskima: kao što je ikavizam, ‘čist’ vokalizam, troakcenatski sustav, te nekih koje bi se mogle smatrati tipično kajkavskima: e kao refleks ə, gubljenje zanaglasnih duljina, pojava metatonijskoga cirkumfleksa u nekim kategorijama) dale su pretpostaviti kako je riječ o iskonski čakavsko-kajkavskim, a ne čakavskim govorima.
