摘要：U članku se govori o određenim pojedinostima razvoja duljine u slavenskim jezicima, s usporedbom teorije autora članka s teorijom Frederika Kortlandta. Autor pokušava dokazati prednosti svoje teorije i nedostatke drugoga pristupa koji se pokazuje neprikladnim za opisivanje jezičnoga stanja u slavenskim jezicima. U članku se, između ostaloga, govori: o kraćenju duljine u posljednjem slogu, o odrazu staroga i novoga akuta u češkom, o naglasku određenih pridjeva n.p. b, o problemu odraza prednaglasnih i zanaglasnih duljina u južnoslavenskim i zapadnoslavenskim jezicima itd.
