摘要：Ovaj članak propituje socijalno-političke posljedice nasljeđa jednog povijesnog totalitarističkog koncepta. Radi se o fenomenu »fašizma«. Ima li fašizam neku teorijsku, ali i praktičku aktualnost u suvremenom »novom svjetskom poretku«? S unaprijed pretpostavljenim odgovorom da je tomu doista tako, nameću se argumentacijske strategije objašnjenja same pojave fašizma u suvremenosti. Pitanje u naslovu parafrazira naslove dviju važnih knjiga. Radi se o knjizi Giorgia Agambena Ono što ostaje od Auschwitza, te o zbirci tekstova Rastka Močnika, skupljenih pod naslovom Koliko fašizma? Članak pokušava elaborirati samozadanu tematiku preko problematike »biopolitike«. U tu je svrhu kao inspirativan model poslužila teorija imunizacije/imunitarnosti talijanskog filozofa Roberta Esposita. Kroz nju se pokazuje strukturna neizbježnost fašizma u okviru neo-liberalizma u njegovoj (auto)imunitarnoj paradigmi. Njegovo »količinsko« smanjenje vezano je uz politiku solidarnosti i javnog prostora (kroz zajednicu).
关键词：fašizam; Auschwitz; biopolitika; (auto)imunitarnost/imunizacija; Roberto Esposito; Giorgio Agamben; Rastko Močnik; solidarnost; javni prostor
