摘要：U skladu s Protokolom iz Kyota, Slovenija se obvezala da će u razdoblju od 2008. do 2012. smanjiti zagađivanje plinovima za prosječno 8% od razine zagađivanja zabilježenog u baznoj 1986. godini. Još prije ratifikacije Sporazuma, u Sloveniji su uvedene brojne mjere za smanjenje zagađivanja plinovima. Slovenija je prva tranzicijska zemlja koja je 1997. godine uvela porez na ugljični dioksid (CO2), no on nije donio željene rezultate – razina zagađivanja ugljičnim dioksidom u stvarnosti se povećala. Početkom 2005. godine Slovenija se provedbom instrumenta trgovanja dozvolama za zagađivanje, definiranoga prema novoj smjernici EU, pridružila ostalim zemljama članicama EU. Istodobno, usvojila je novi sustav oporezivanja zagađivanja ugljičnim dioksidom, koji je u skladu s novonastalim okolnostima. Glavni je cilj ovog rada predočiti obilježja slovenskog pristupa u izradi nacionalnog plana raspodjele dozvola za zagađivanje i analizirati probleme poreza na zagađivanje ugljičnim dioksidom u Sloveniji. U radu se također opisuju troškovi prilagodbe ciljevima iz Kyota i očekivana kretanja na slovenskom tržištu dozvola za zagađivanje.
关键词：porez na ugljični dioksid; Protokol iz Kyota; trgovanje dozvolama za zagađivanje; nacionalni plan raspodjele; dozvole za zagađivanje
