摘要：U radu se uspoređuju pokazatelji hrvatskog tržišta rada i politika koje su na njemu vođene s pokazateljima i politikama drugih zemalja srednje i istočne Europe. Iako nezaposlenost i dugotrajna nezaposlenost, koja je u tranzicijskim zemljama posebno vezana uz siromaštvo, u Hrvatskoj ne izlaze iz intervala u kojemu su se pozicionirale druge tranzicijske zemlje, ipak su iznad njihova prosjeka, što je povezano s manjom fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada. Novije spoznaje o utjecajima politika na tržištu rada u tranzicijskim zemljama pokazuju da proces reforme institucionalnog okvira kojim je proteklih godina smanjena strogost hrvatskih propisa o zaštiti zaposlenja može djelovati u pravcu smanjenja ukupne i dugotrajne nezaposlenosti. U radu se utvrđuje kako je moguće poboljšati učinkovitost primjene mjera aktivne politike. Nadalje, bolje rješenje nadoknade za smanjenje restriktivnosti propisa o zaštiti zaposlenja bilo bi povećanje iznosa naknade umjesto produljenja njezina trajanja, dok bi veća fleksibilnost tržišta rada, kojom će rezultirati reforma, trebala pridonijeti većoj pokrivenosti nezaposlenih osoba. Očekivano sniženje ukupne i dugotrajne nezaposlenosti pod utjecajem novoga institucionalnog okvira, unatoč mogućnosti nastanka slabije plaćenih i manje sigurnih radnih mjesta, moglo bi ublažiti i problem siromaštva jer je upravo nezaposlenost, a posebno dugotrajna, jedna od glavnih odrednica siromaštva u tranzicijskim zemljama.
关键词：nezaposlenost; politike na tržištu rada; Hrvatska
