摘要：Na primjeru nekropole na ravnome podno Gradine u Nadinu (Nedinum), a u kontekstu dosadašnjih znanja o liburnskim grobljima i nedovoljno poznatom liburnskom odnosu groblje-naselje, analiziraju se neki aspekti pokapanja Liburna. Sažeto je uključena i problematika liburnskih grobnih humaka. Sudeći prema celi I, prostoru jedne rimske grobne parcele (14 X 6,8 m), nadinska je nekropola imala dvije faze: stariju, liburnsku, s početkom u 6./5.st.-1. st pr.K pr. Kr., i rimsku, kada je nad liburnskim grobljem, djelomično sačuvanim, bila podignuta velika planirana nekropola „uz prometnice“ (Gräberstrassen). Horizontalni i vertikalni liburnsko-rimski odnosi, ustanovljeni u funerarnom/svetom prostoru, u celi I, govore o dvojakom (ambivalentnom) odnosu romanizirane zajednice prema starijoj, autohtonoj željeznodobnoj osnovi u kultu mrtvih: negiranju i devastiranju, odnosno, poštivanju i očuvaju starih liburnskih oblika u inače vrlo konzervativnom, u mnogim aspektima “okamenjenom“ kultu pokojnika (i predaka) na ovom prostoru kroz II-I. tis.p. Kr. Mada tek u početnim iskapanjima, nekropola podno Nedinuma, značajnog liburnskog i rimskog naselja - arheološki sondiranog i prisutnog u antičkim pisanim izvorima - reprezentativni je uzorak liburnskog kulta mrtvih i kulture Libuna u cjelini. Jer, na toj nekropoli, kao integralnom dijela slojevitog nadinskog kulturnog kompleksa (s više gradina, nekropola i humaka), u kontinuitetu od brončanog do liburnskog i rimskog doba, odražavaju se, dakako, ne pravocrtno, glavna zbivanja u zajednici Liburna: odnos prema kasno/brončanodobnom nasljeđu (naseobinskom i grobnom), počeci kulture željeznog doba, oblikavanje naseobinske mreže s pojavom naselja-središta, nastanak teritorijalnih općina-civitas (Nedinum), urbanizacija, te helenistička monumentalizacija pokopa i nova društvena statifikacija, posebno stjecanjem (nadinskog) municipaliteta tijekom romanizacije.
